{"id":262,"date":"2019-12-21T13:33:04","date_gmt":"2019-12-21T13:33:04","guid":{"rendered":"https:\/\/medika.edu.rs\/?page_id=262"},"modified":"2019-12-21T13:33:19","modified_gmt":"2019-12-21T13:33:19","slug":"zvecanska","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/medika.edu.rs\/index.php\/partneri\/zvecanska\/","title":{"rendered":"Zve\u010danska"},"content":{"rendered":"<p>Posle rata prvo po\u010dinje da se razvija Gradski de\u010diji dom koji je 1946. godine preure\u0111en u Dom za odoj\u010dad i malu decu.<br \/>\nGrad Beograd 1952. godine zapo\u010dinje samostalno i direktno da vr\u0161i sme\u0161taj dece u hraniteljske porodice, pri \u010demu kontrolu nad sme\u0161tajem poverava patrona\u017enoj slu\u017ebi Doma za odoj\u010dad i malu decu.<\/p>\n<p>Kao socijalno-zdravstvena ustanova Dom za odoj\u010dad i malu decu je odigrao zna\u010dajnu ulogu u godinama posleratnog siroma\u0161tva pru\u017eaju\u0107i pomo\u0107 deci tuberkuloznih bolesnika kao i visoko pothranjenoj deci. Centar za odoj\u010dad i malu decu i Centar za zbrinjavanje dece u porodice postaju 1962. godine jedinstvena organizacija. Do sedamdesetih godina sme\u0161tena deca su okru\u017eena bolni\u010dkim ambijentom.<br \/>\nU organizacionoj \u0161emi dominiraju zdravstveni principi \u2013 grupe su organizovane prema uzrastu i zdravstvenim problemima dece. Podr\u0161ka prirodnoj porodici je bila jedan od osnovnih prioriteta u razvoju ustanove. Otvorenost za majke dojilje, obezbe\u0111enje sme\u0161taja za majke koje se obu\u010davaju u nezi visoko rizi\u010dne dece, dobile su sedamdesetih godina organizacione forme zna\u010dajne u o\u010duvanju i osna\u017eenju funkcija prirodne porodice-Materinski dom i Petodnevni boravak. Materinski dom je otvoren 1973. godine.\u00a0 Do tog vremena majke su primane kao pratioci zdravstveno ugro\u017eene dece, a organizovan prostor za rad sa majkama nije postojao. Nakon Drugog svetskog rata domska za\u0161tita je u velikoj ekspanziji jer je trebalo zbrinuti veliki broj dece ratne siro\u010dadi. Po\u010detkom pedesetih godina kapaciteti domova su nedovoljni, ukupne sme\u0161tajne mogu\u0107nosti su 225 mesta, tako da su deca morala da budu sme\u0161tana van Beograda.<br \/>\nZgrade u kojima su bili sme\u0161teni prvi posleratni domovi su stare i nenamenski gra\u0111ene. Najstariji dom u Centaru za za\u0161titu odojcadi, dece i omladine je dom Drinka Pavlovi\u0107. On je nastao iz Doma za pred\u0161kolsku i \u0161kolsku decu Branko Radi\u010devi\u0107 koji je formiran 1951. godine a u dana\u0161nju namenski gradjenu zgradu je useljen 1967. godine. Dom Mo\u0161a Pijade je takodje namenski gradjen i otvoren 1957. godine. Dom Dragutin Filipovi\u0107 Jusa je formiran 1963. kao op\u0161tinski dom pod nazivom Dom za decu i onmladinu Op\u0161tine Vra\u010dar. U dana\u0161nju zgradu se uselio 1966. godine, a na predlog Istorijskog arhiva Grada Beograda 1967. godine dobio je sada\u0161nje ime.<br \/>\nBeogradski domovi su radili kao samostalne ustanove socijalne za\u0161tite za decu bez roditeljskog staranja, organizovani na principu doma-porodice do 1973. godine, kada se integri\u0161u u Centar za domsko zbrinjavanje dece i omladine Beograda. Pedesetih i \u0161ezdesetih godina domskom za\u0161titom je bio obuhva\u0107en ve\u0107i broj dece bez roditelja, dok se od sedamdesetih godina pove\u0107ava populacija dece sa roditeljima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Posle rata prvo po\u010dinje da se razvija Gradski de\u010diji dom koji je 1946. godine preure\u0111en u Dom za odoj\u010dad i malu decu. Grad Beograd 1952. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":263,"parent":154,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-262","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/medika.edu.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/262","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/medika.edu.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/medika.edu.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/medika.edu.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/medika.edu.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=262"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/medika.edu.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/262\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":264,"href":"https:\/\/medika.edu.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/262\/revisions\/264"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/medika.edu.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/154"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/medika.edu.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/263"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/medika.edu.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=262"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}